U konkretnom slučaju obuhvaćena je zona u dijelu blokova za koje je koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje istražne lokacije, čije će bušenje početi krajem 2019. ili početkom 2020. godine, piše Pobjeda.
Prema podacima Uprave za ugljovodonike, od ukupne površine koja je obuhvaćena ovim snimanjima 20 odsto će biti u teritorijalnim vodama Crne Gore, dok će ostatak biti u međunarodnim vodama. Istraživanjima su obuhvaćeni blokovi 4, 5, 9 i 10. Najbliža i ujedno najplića tačka istraživanja pripada bloku 5, nalazi se na udaljenosti 11 kilometara od rta Mendra kod Ulcinja, a dubina mora kod ove tačke iznosi oko 90 metara.
Istraživačkom brodu koji će u moru razvući kablove sa specijalnim vazdušnim topovima za očitavanje struktura dna, u svakom momentu biće potreban siguran radni radijus od 170,5 kilometara u okviru kojeg će biti zabranjen pristup bilo kakvih plovila radi sigurnosti sofisticirane opreme za detekciju potencijalnih zona sa zalihama ugljovodonika. Zona istraživanja poklapa se sa ključnim djelovima mora kojem gravitiraju aktivnosti barskih, ulcinjskih i budvanskih profesionalnih ribara, koji u ovo doba godine kočama, mrežama i udicama traže neke od komercijalno vrijednih rakova i riba, poput kozica, kokota, oslića, grdoba, ali i zubataca, prvenstveno krunaša.
Mnogi od njih strahuju da će zona koju pokriva istraživanje, a to je dobar dio barske seke (grebena) i pozicija oko i iza nje, trajno biti uništen upotrebom famoznih vazdušnih topova kojima se emituje komprimovani vazduh pod visokim pritiskom u okviru češljanja morskog dna.
Sportski ribolovci, okupljeni u više od 20 klubova na Primorju, ostali su van fokusa pregovora budući da je stav države, ali i investitora da njihova veza s morem nema komercijalni okvir, pa im nije direktno ugrožena egzistencija.
Jedan od crnogorskih reprezentativaca u sportskom ribolovu, Baranin Miloš Dašić, koji brani boje Igala, ističe da valorizacija sportskog ribolova nikada nije bila pretjerano u fokusu, a ovime se dodatno ugrožava rekreativni i turistički aspekt od kojeg su mnoge zemlje napravile značajan resurs za popunjavanje budžeta.
“Nakon ovih istraživanja, čije posljedice ćemo tek osjetiti, a i nekih novih, koja su u najavi, ne znam što da očekujemo. More koje znamo, koje bi trebalo da zajednički štitimo i posvetimo se njegovom oporavku od drugih problema, sada je na udaru koji je van naših uticaja. To je porazno. A ribolovci, priroda i zaštita mora su, jednostavno rečeno, potisnuti u drugi plan”, smatra Dašić.
I građanski aktivisti i nevladine organizacije SOS za Jadran, Grin hom i drugi dočekali su uplovljavanje “Polar empresa“ protestom, koji je u četvrtak organizovan u Baru, uz ponovljenu bojazan da će seizmička istraživanja ostaviti pustoš i ugroziti ribarski sektor, kao i ekološku ravnotežu.
Protivnici strateškog opredjeljenja Vlade da Crna Gora, kroz saradnju sa italijansko-ruskim i grčkim partnerima u projektu, uplovi u istraživanje nafte i gasa upozoravaju na koliziju takvih stremljenja sa ranijim opredjeljenjem države da smanji upotrebu fosilnih goriva. Takođe, navedeno je i narušavanje ustavnih određenja koja Crnu Goru definišu kao zemlju opredijeljenu za zaštitu životne sredine.
Početak istraživanja “Polara” u petak je zvanično ispratila i delegacija Vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Duškom Markovićem i ministrima ekonomije i održivog razvoja Dragicom Sekulić i Pavlem Radulovićem.
Iz Vlade je saopšteno da su premijer i ministri poručili da početak istraživanja predstavlja i početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori. Naglašeno je daće prilikom istraživanja naročito biti vođeno računa o zašti ti životne sredine.
Opsežna 2D seizmička istraživanja sjevernog i srednjeg Jadrana, koja je firma “Spektrum” obavljala u susjednoj Hrvatskoj tokom 2013. i početkom 2014. godine, dovela su do problematizovanja tog posla u javnosti kako u pogledu samog aranžmana, tako i sa ekološkog aspekta.
Profesor sa splitskog Sveučilišnog odjela za studije mora Alen Soldo u izjavi Pobjedi potvrdio je da se njegovo istraživanje morskih pasa kao krovnih predatora u morskom ekosistemu poklopilo sa seizmičkim mapiranjem “Spektruma“ i da su primijetili nestanak tih inače ugroženih vrsta riba u širokoj zoni.
IZVOR: POBJEDA/CdM
