Da li životinje mogu blagovremeno da osjete nastupanje zemljotresa?

Predavanje prof. Antonia Morettija koje je juče održano u JU Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi Bar privuklo je veliku pažnju laičke i stručne javnosti. Prof. Moretti, docent Geodinamike i Prirodnih rizika na Univerzitetu u Akvili, upoznao je zainteresovane građane i predstavnike institucija sa temom „Klimatske promjene u istoriji planete Zemlje“.

Tokom svog jednosatnog izlaganja, naučnik Nacionalnog Udruženja Slobodni Ambijentalisti, licencirane asocijacije Ministarstva prostora Italije, ukazao je na bitne aspekte izučavanja istorije Zemlje i Života, kao i na recipročne veze kojima se regulišu ujednačenost između svijeta Geologije, Biologije i Čovjeka.
Na kraju svog obraćanja, prof. Moretti je istakao: „U ovoj prezentaciji o klimi planete Zemlje, govorio sam samo uzgredno o klimatskim promjenama. Reći ćete čudno, zar ne!? Možda sam postao negator?
Apsolutno ne! Klimatske promjene postale su nedvosmislen dio našeg svakodnevnog života i naše budućnosti, pa mi djeluje nepotrebnim da trošim virtuelno mastilo o tom argumentu. Duboko smo u tome, kao jedna muva u tegli meda i mnogi su argumenti i dokazi o njenim efektima, iz kojih ćemo teško izaći, ako uopšte uspijemo i ako se ne posvetimo dugom, poštenom i možda bolnom rezonovanju o uzrocima.
To ćemo pokušati da objasnimo u ovih nekoliko minuta!
Brzo ćemo proći kroz stare fotograme neopisivo daleke prošlosti, kada je Zemlja bila samo jedna ledena lopta, potom kada je bila jedan divan vrt biljaka i čudnih životinja, pa kada je postala velika pustinja crvenog pijeska, neprijetaljskog za život.
Sve ovo čini dio posla i istraživanja James Lovelock i njegove teorije o GEJI, koja nudi riječnik za čitanje knjige o Zemlji i o Životu.
U skorije vrijeme, slijedili smo neke faze rođenja i mladosti Čovjeka, a sve su one neraskidivo vezane za klimatske ritmove Planete, kao i kada je zahlađenje klime, na kraju Miocenskog perioda, prinudilo prve hominime da siđu sa drveća i dignu se na noge.
Pratili smo nastavak razvoja prvih kultura - od Minojske, Rimske do kasnog Srednjeg vijeka, i sve su one procvjetale u periodima kada je klima bila topla i povoljna, pa se upravo on smatra klimatskim “optimumom” koji je slijedio nepromenljive zakone astronomije i Prirode.
A, kada smo u drugoj polovini prošlog vijeka počeli, malo po malo, a potom sve brže i dramatičnije, da uviđamo kako se udaljavamo od utvrđenog toka, počeli smo i da se plašimo. Klima se mijenja, kiše padaju ređe ali su veoma silovite, suša sagorijeva naše žetve, more se podiže napadajući rijeke i plaveći naše doline. Ako je prije nekoliko decenija u naučno-fantastičnim filmovima ovo bilo prikazivano kao ledeno doba koje zahvata naše gradove poput opskurne energije, danas, nama te slike sugerišu da ćemo imati mali broj preživjelih koji će lutati pustinjom između ruševina koje su nekada bile New York.
Ovdje se zaustavljam. Šta će biti u budućnosti!? Da li ćemo jedriti oznojeni i pregrijani prema zemaljskom raju Optimuma ili ćemo skliznuti u ambis ledenih pukotina? Što god da bude, autobus je krenuo, a bez dobrog šofera, biće ga teško zaustaviti.
Jedna stvar je sigurna: budućnost će imati hiljdadu nijansi i mogućnosti. Usmjeriti je prema jednoj ili drugoj, biće naš jedini zadatak, ili, bolje rečeno, naše djece i unuka, koji će imati veći interes u vezi sa tim. Neka Geja bude velikudušna prema njima!“
Nakon predavanja, na pitanje Miloša Šuštera, nekadašnjeg potpredsjednika Izvršnog odbora za obnovu i izgradnju Bara, da li životinje mogu blagovremeno da osjete nastupanje zemljotresa, profesor je dao interesantno objašnjenje: „I te kako! Istraživanja u tom pravcu odmakla su veoma daleko, da su u Kini, zahvaljujući osmatraju karakterističnog ponašanja životinja, naravno uz druge mjerljive parametre, uspjeli da dva dana prije jednog zemljotresa jačine čak 8 rihtera, dakle 10 merkalija, evakuišu jednu zonu i spasu na milione ljudi. U Japanu, riba-mačka se drži u kućnim akvarijumima jer ima karakteristično ponašanje prije nastupajućeg zemljotresa. Ptice takođe imaju svoje reakcije! Radi se o tome da ove životinje, a to je najzastupljenije kod ptica i riba, imaju u svojim mogzovima posebne receptore za promjenu elektromagnetnih polja koja su karakteristična za pomjeranja podzemnih stijena, i to posebno onih koje sadrže kvarc, tako da ove životinje to veoma dobro osjećaju i time se upravljaju se time. Inače, ovi receptori im pomažu da nakon hiljade pređenih kilometara sa velikom preciznošću dođu na svoja odredišta...“. Profesor je istakao da će o ovom zanimljivom fenomenu napisati svoj osvrt koji će Baranima i građanima Crne Gore proslijediti putem medija.
Stručnu posjetu prof. Morettija Crnoj Gori, povodom obilježavanja 45 godina od zemljotresa na crnogorskom primorju i 15 godina zemljotresa u Akvili, kao i Dana Planete Zemlje organizovale su advokatice Vesna i Sonja Čejović.
„Predavanje koje je priredio profesore od izuzetnog je značaja. On je uložio trud da jednu veoma kompleksnu naučnu oblast od izvanrednog značaja za nastanak cjelokupne civilizacije objasni na pristupačan način. To bi nas moglo zavarati da pomislimo da se radi o jednostavnim stvarima koje znamo! Naravno da uopšte nije tako, ali je istina da ova tema zahtijeva određeno vrijeme i pripremljenost. U svakom slučaju tema je više nego izazovna ako se malo dublje uđe u njenu suštinu.“ naglasila je Vesna Čejović. „Nadamo se da će nakon ove posjete prof. Morettia Crnoj Gori uslijediti nastavak saradnje sa njime, kao i novi transferi znanja, projektne aktivnosti i stručna osposobljavanja za upravljanje rizicima koji ugrožavaju ljudske živote, štete životnoj sredini i materijalnim dobrima“ dodala je Čejovićka.

Svim učesnicima događaja Vesna i Sonja Čejović uručile su prigodan poklon u znak sjećanja na njihovog oca inžinjera Čedomira Lj. Čejovića, stručnjaka za zemljotresno inženjerstvo i direktora Direkcije za obnovu i izgradnju Bara nakon katastrofalnog zemljotresa 1979, koja je u rekordnom roku realizovala obnovu grada.
Posebnu zahvalnost za održavanje predavanja sestre Čejović uputile su JU Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi Bar i njenom direktoru Milisavu Joksimoviću zbog ustupanja prostora školske bibilioteke. Prof. Neđeljko Đurović, kao saradnik u organizaciji ovog događaja, iskazao je zadovoljstvo jer je JU SEUŠ Bar bila u prilici da na ovaj način uzme učešća u obilježavanju jednog od najznačajnjih događaja iz prošlosti Bara. „Nakon Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i JU Srednje građevinsko-geodteske škole u Podgorici, izlaganje uvaženog profesora Antonia Morettija moglo se čuti i u prostorijama naše obrazovne ustanove“ napomenuo je prof. Đurović.
Pored Predsjednika Skupštine Bara Branislava Nenezića, predsjednika Savjet za zaštitu životne sredine SO Bar Darka Jankovića i nekoliko odbornika, predavanju profesora Morettija prisustvovali su službenici Ministarstva unutrašnjih poslova za Zaštitu i spašavanje i Službe zaštite i spašavanja Bar, rukovodioci Internacionalne policijske organizacije Crne Gore, predstavnice Kulturnog centra Bar, istaknuti građanski aktivisti, predstavnici medija i učenici JU SEUŠ Bar koji su učestvovali na nedavno održanom Međunarodnom takmičenju na temu smanjenja rizika od požara u okviru IPA FF programa.