Projekat Plantađun ušao je u drugu godinu realizacije, a sve je više građana Bara koji umjesto u kafićima borave u prirodi i svoje slobodno vrijeme posvećuju druženju sa vilom i motikom.
Tim povodom razgovarali smo sa Ines Stojanović, PR menadžerkom Plantađuna.
Jedna godina projekta je već iza vas. Kakvi su utisci i dosadašnji rezultati?
Započeti nešto novo suočavajući se sa epidemiološkom situacijom koja je zadesila cijeli svijet, predstavljalo je veliki izazov i rizik. Ispunjeni voljom svih 27 Plantađuna, koliko ih se u martu 2020. godine prijavilo za uređivanje prve urbane bašte u Baru, odlučno smo zakoračili u realizaciju projekta. Zajedničkim trudom, do kraja septembra mjeseca, iz naše bašte ubrano je preko jedne tone povrća, što predstavlja vidljivi rezultat našeg rada. A onaj nevidljivi je vjerovatno još značajniji - prilika da se ljudi opuste, zaborave na svakodnevne probleme i uživaju u plodovima svog rada. Višestruk značaj ima i saradnja sa NVO Paradigmom iz Podgorice, koja je uz podršku Američke ambasade pokrenula inicijativu "Nova Moba" i Ženama Bara. Kao plod te saradnje obezbijeđen je plastenik za potrebe narodne kuhinje i mogućnost proizvodnje povrća za najugroženije Barane tokom cijele godine. Prošlogodišnjem uspjehu možda i najbolje svjedoči to što je urbana bašta proširila svoje kapacitete za još 30 vrtova.
Sve se češće može čuti da je baštovanstvo hit u svijetu. Da li je to slučaj i u Crnoj Gori?
Baštovanstvo već nekoliko godina ne predstavlja samo hobi, već je u pitanju potreba i kultura življenja, koja sve više krči svoj put u urbanim sredinama. Veliko nam zadovoljstvo pričinjava činjenica da i naši sugrađani svakodnevno pokazuju interesovanje za naš projekat, i vrijednuju njegov značaj. Često dobijamo upite vezane za projekat, kao i prijave putem web site-a www.plantadjun.me, sa ciljem da se na vrijeme rezerviše mjesto u Plantađun bašti, pa je 30 novih vrtova za kratko vrijeme dobilo svoje Plantađune.
Korona virus uticao je na cijeli svijet, kako se to odrazilo na Vaš projekat?
Pandemija koja je zadesila cijeli svijet pokazala se i kao okidač mentalnih kriza, a urbana agrikultura kao istovremeni spas. Između epidemioloških mjera koje su konstantno bile na snazi i prilagođavanja i poštovanja istih, nadomak centra grada nicali su vrtovi Plantađuna, koji su ujedno služili i kao predah od razmišljanja o korona virusu. Baštovanstvo predstavlja sjajan lijek u borbi protiv brzog stila života i stresa sa kojim se svakodnevno suočavamo. Ono što je u početku predstavljalo problem i izazov za nas, vremenom je jačalo suštinu projekta, a potreba za uzgojem zdrave i domaće hrane samo je rasla.
Bliži se sezona sadnje. Kako teku pripreme u Plantađunu?
Priprema za ovogodišnju sezonu sadnje je završena jer smo, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, sve pripremne radove (oranje, freziranje, obilježavanje vrtova) kompletirali u februaru. Plantađuni su sadnju dočekali spremni zahvaljujući trodjelnoj online obuci, koja je organizovana sa ciljem da ih bolje upoznamo sa projektom, ali i da im damo smjernice za rad u bašti. Posebno zadovoljstvo pričinila nam je posjeta Izviđačkog odreda Vrsuta, čiji članovi su učestvovali u finalnim pripremama za doček Plantađuna. Mlade članice odreda su kidale trsku, obilježavale bašte i pripremale natpise, a mi smo za njih sačuvali posebno mjesto u našoj bašti pa se nadamo da će im se baštovanstvo svidjeti. Trenutno plantađuni sade krompir i luk, a podijelili smo im i sjeme i supstrat kako bi u svom okruženju mogli da pripreme rasad za neke od 36 vrsta biljaka koje su bile u ponudi. U bašti će se naći i eksperimentalni vrt u kojem ćemo zajedno posaditi neke od rijetkih biljaka.
Plantađun uvijek misli na ugrožene, pa će se u bašti smjestiti i dvije košnice. Od početka je naš cilj da se bavimo poljoprivredom u sinergiji sa prirodom tako da možete očekivati još zanimljivosti i inovacija iz Plantađuna.
*Fotografije iz arhiva Platađun
