Dijetolozi savjetuju - ako hoćemo zdraviju naciju, onda se tom pitanju trebamo sistemski i posvetiti.
Jedan od prvih koraka je “vraćanje” školske kuhinje u obrazovne ustanove. Pored škola godinama unazad su prodavnice “brze hrane” koje su u velikoj mjeri “krivci” za prekomjernu tjelesnu težinu kod djece.
Piše: Biljana Dabić
Mogućnost izbora šta jesti ne možemo prepuštati djeci jer gojaznost najmlađih narušava njihovo zdravlje.
Srećna je okolnost da su obroci dobro regulisani u predškolskim ustanovama. U osnovnim i srednjim školama, na žalost godinama nemamo školske kuhinje, a trebamo se zapitati šta nam djeca jedu za doručak, užinu. Mišljenja sam da od školskih kuhinja treba napraviti institucije i implementirati ih, kaže dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, dijetolog.
Prema riječima doktorke, obroci koji se nude djeci tokom boravka u školi, uglavnom su u potpounoj suprotnosti sa onim što dijtologija postavlja.
-Taj školski obrok treba djetetu da nadoknadi izgubljenu energiju za prva dva časa i da mu omogući da funkcioniše do kraja nastave. U obrocima koji su preporučeni u školskim kuhinjama -tačno se zna odnos bjelančevina, ugljeno hidrata, masti u obroku, voće, mlijeko. Međutim, nije mi poznato da u Crnoj Gori postoji i u jednoj školi školska kuhinja. Znam da je trenutno u Podgorici u pokušaju sa jednom srednjom školom koja pravi te obroke, sa namjerom i da se distribuiraju po drugim školama što pravi druge problem od transporta- dostave, bezbjednosti hrane, to sve komplikuje i otežava. To treba da se riješi sistemski. Mislim da je tema za kreatore politike zdravlja, treba napraviti programe, kaže dijetolog i preporučuje :“Dok se ne implementiraju školske kuhinje, djeca, a i odrasli ako kupuju obrok u pekarama mogu da izaberu : salate, sendviče sa kiflama od integralnog brašna...”.
Lično mislim, ističe dr Barjaktarović Labović , kad je zdravlje u pitanju uvjek treba da krenemo od najmlađih.
- Školske kuhinje treba implementirati. To ne mora da bude velika kuhinja, već po standardima adaptirati prostor u školi i planirati broj obroka u odnosu na broj učenika. Zaista nije komplikovato. Sa malo volje to može da se realizuje. Strašno je kad roditelji nisu svjesni problema, kad nastavni kadar nije svjestan. Kad govorimo o zdravlju, koje je svima nama najvažnije, sve što radimo po pitanju zdravlja trebamo praviti kroz benefit analizu. Stalno pričati djeci da ne vjeruju Ronaldu kad reklamira čips iz razloga jer ga on ne jede. Ali, Ronaldo je dobio veliki novac da se nasmješi i da kao izgricka taj čips. Treba se vratiti zdravom razumu. Počeli smo pogrešno da zaključujemo vođeni marifetucima sa zapada. Mi smo bili vele sila u zdravstvenoj zaštiti stanovnika, treba se vratiti starim dobrim standardima, navela je dr Barjaktarović Labović
Nemamo Zakon o javnom zdravlju, ali i prije donošenja istog trebamo podići svijest, napraviti teren, osposobiti kadar.
- Imamo mi i jako dobrih zakona koje nema ko da implementira. Naš cilj treba da bude zdrava, zdravija nacija, zaključila je dr Barjaktarović Labović
NVO "Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja-CEAZ " čiji je osnivač dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, dijetolog, uz podršku Ministarstva sporta kroz srednje škole realizuje edukativne radionice o faktorima rizika za gojaznost.
-Radionice sa ovim temama treba uvrstiti u nastavni proces, da li kroz čas odjeljenske zajednice , ili na neki drugi način, ali podsjećati djecu, zatim roditelje, nastavnike o značaju zdrave ishrane.
Ideja je, pet minuta za zdravlje. Pet minuta priče o vodi, pet minuta priče o mastima, pet minuta priče o suplementima...mnogo djece pije suplemente , a pojma nemaju šta unose u organizam. Ne dosaditi, biti umjeren, a napraviti rezultat, ali smisliti sistemski. Moja misija je prevencija, velika je satisfakcija kad ubjedite djete da ne pije coca-colu. Fenomenalan je osjećaj kad djete, odrasli bijeli hljeb zamjene integralnim, daju šansu karfiolu...povrću, mliječnim proizvodima. U ishrani djece i omladine trebaju da budu zastupljene sve namirnice, zaključila je dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, dijetolog