Slatko dobije gorak ukus kad svedemo računicu po kojoj jedno parče torte ima toliko kalorija koje da bi se potrošile treba prepješačiti 50-tak kimoletara, od Bara do Podgorice.

PIŠE: Biljana Dabić

Uz pravilan izbor hrane, ritam ishrane treba biti navika.

Formula pitanja je jednostavna- ŠTA, KOLIKO, KAD jesti sa akcentom KAKO pripremati hranu?

ŠTA - hranu iz svih grupa, KOLIKO - najobilnije za doručak i završiti laganom večerom, KAD- prvi obrok pola sata nakon buđenja, najidealnije svaki sledeći na tri sata, računajući i dvije užinice. KAKO SPREMITI- kuvanje i pečenje.

To je najjednostaniji recept, objašnjava dr Snežana Barjaktarović Labović specijalista higijene, subspecijalista dijetoterapije.

Jedini supspecijalista dijetoterapije u Crnoj Gori pojašnjava: “Kad pričamo o tome šta jesti – biramo hranu koja je dobra za naš organizam. Iz grupe žitarica biramo integralne žitarice i što cjelovititije zrno zato što imamo bolju nutritivnu vrijednost hrane. Preradom zrna uništava se ono najdragocjenije u žitaricama, kada jedemo cijelo zrno sa svim ovojnicama unosimo kompleks B vitamina, magnezijum. Kad govorimo o grupi mlijeka i mličnih proizvoda najnovije preporuke kažu da djeci od dvije godine ne treba davati punomasno mlikeko i mliječne proizvode. Kupovati mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim procentom masti, zašto 3,2 ako imamo 2,8, a i 0,5 % mliječne masti. Svaka kalorija se računa. Na primjer: ako kuvamo supu od mesa, ne treba dodatno mast. Priprema hrane je kuvanje i pečenje uz minimalni dodatak masti”.

Agresivnim marketingom svakodnevno nam se nude raznorazne mašine- blenderi koji “mute sve i svašta”,spremaju hranu koja naše zube ostavlja u pasivnoj ulozi. Blendirati, ili žvakati hranu?

-Svakako žvakati! Kada govorimo o načinu pripreme obroka, zanemariti blendiranje. Treba jesti cijelu namirnicu, hranu treba žvakati, pogotovo kad se radi o voću i povrću. Obično je opravdanje, ja to ne bih pojeo da ne stavim u tu mašinu, koja pri tom uništi dijetna vlakna, jako važna našem organizmu. Istina je,takođe, ne bi sve pojeli što stavite u blender, ali pitanje je i potrebe. Preporuka je dnevno 400 grama voća i povrća, nije preporuka da svakog dana trebamo jesti dest vrsta voća i deset vrsta povrća. Praviti zdravorazumne kombinacije i “angažovati” naše zube. Zubi su prvi organ u sistemu organa za varenja koje sve manje koristimo- djeci je preporučljivo dati sirovu šargarepu da gricka dva- tri puta nedeljno, kaže dijetolog.

Na pitanju koji ritam obroka preporučuje, dr Barjaktarović Labović ističe: “ Jako je važno dan početi doručkom, pola do sat vremena nakon buđenja. Organizam tokom noći troši energiju i ako preko hrane za doručak ne unesemo energiju praktično dolazi do usporavanja metabolizma i svih procesa. Doručak treba da bude najjači obrok, a zavisi od ritma i obaveza tokom dana. Bilo bi idealno da se hranimo kao bebe, na tri sata. Ako to ne možemo postići, teba primjeniti plan B, da između obroka ne bude kraće od 2,5 sati i duže od 4 sata. Poslednji obrok bi trebao da bude tri-tri i po sata prije odlaska u krevet, naravno laganija večera. Uz sve to šta se jede, kada i koliko, fizička aktivnost je nešto kao neophodnost i to svakodnevno 30 - tak minuta umjerene fizičke aktivnosti. Sve što možemo odraditi na nogama, svaki korak je važan kao i svaka kalorija”

Pamtim, na jednom predavanju ste rekli “ Nakon jednog parčeta torte da bi se potrošile kalorije treba pješačiti koliko od Bara do Podgorice” ( 50 km). Je li to tačno?

-Na žalost, tačno je. Možda i više. Unos energije putem hrane je jednostavna stvar, ali energetski rashod je mnogo komplikovan, pogotovo za nekoga ko nema samodisciplinu, a mi smo “nagrđeni” sa tom osobinom. Mada mi se čini da se polako budi svijest. Vidim put za Zupce je sve prometniji. Vrlo je teško potrošiti kalorije koje unesemo kroz kolače. Za 20 minuta brže vožnje na sobnom biciklu potrošite svega 70 kalorija, a jedno klasično parče torte ima ima i do 400 kalorija. Moramo voditi računa o unosu hrane i ne možemo jesti kolače svaki dan, niti proste šećere. Možemo kolače sebi dozvoliti za Novu godinu, slave, rođendane, da to bude 30-35 puta godišnje. Maniri i razmišljanja naših baka su bili mnogo bolji - recimo skuvati pšenicu pa dodati orahe, ispeći bundevu.... Prema riječima dr Barjaktarović Labović “Suština jeste da se ljudi nauče principima pravilne ishrane za cio život”.

MI SMO DEHIDRIRANA NACIJA

Od raznoraznih svakodnevnih “preporuka” laička javnost može ostati potpuno zbunjena “ ne piti nakon obroka, tokom obroka...” Kad pijemo vodu?

-Vodu pijemo uvjek. Nema zabrana po pitanju vode. Prije, posle, tokom obroka. Suočavam se da treneri zabranjaju djeci da piju vodu tokom treninga što je strašno. Treneri moraju znati šta je hidracija organizma. Novorođenče kad se rodi ima 85 % sadržaja vode i ova preporuka da djeca koja doje ne piju vodu jeste preporuka za afričke zemlje, a ne odnosi se na nas. Naši pedijatri pogrešno uče naše majke dojilje, da bebama ne daju vodu. Idealna hrana za bebe jeste majčino mlijeko i nikako ga ne treba zamjeniti vodom, ali bebi treba ponuditi i vodu. Beba zna da li je treba i koliko joj treba. Od malena treba navikavati djecu da piju vodu. Mi smo inače postali dehidrirana nacija što ima velike posledice jer ni jedan organ ne može da radi ako nema dovoljno vode u sebi. Većina organa u sebi ima oko 70 % vode i zbog toga vodu treba piti uvjek, kaže dr Barjaktarović Labović naglašavajući minimum 8, optimum 10 i više čaša vode dnevno, bez dileme sa česme.

Da li piti toplu vodu našte srca?

-Ako bi trebali piti mlaku vodu, onda bi kaptirali termalne izvore za piće, a ne podzemne izvore. Naš organizam najbolje iskoristi vodu koja ima 10-14 Celzijusa, što je daleko od mlake vode. Dodavanje limuna ujutro u mlaku vodu je nebuloza. Limun je kiselina, vitamin C, topla voda ga uništava. Pozivam na zdrav razum," zaključuje sagovornica Jedra.