Sa sjednice Skupštine 4.11.2025...

Autor: Vjera Knežević Vučićević / Barinfo
U nastavku XXIX sjednice Skupštine opštine Bar, sa 19 glasova „za“ i devet „protiv“, usvojena je Odluka o davanju saglasnosti na Cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta, koji je 3. oktobra utvrdio Odbor direktora doo „Parking servis Bar“.

Izvršna direktorica doo „Parking servis Bar“ Nikica Purlija je u uvodnom izlaganju istakla da je shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima koji propisuje da je održavanje javnih parkirališta komunalna djelatnost koja je od javnog interesa. Taj zakon propisuje da vršilac komunalnih djelatnosti utvrđuje cjenovnik usluga na koji saglasnost daje Skupština opštine. Statutom DOO Parking servis Bar, kao i Odlukom o javnim parkiralištima je utvrđeno da cjenovnik usluga utvrđuje Odbor direktora Parking servisa Bar na koji saglasnost daje SO Bar. Iz tog razloga, Odbor direktora je, objasnila je, održao desetu sjednicu, na kojoj je 3. oktobra utvrdio cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta, kojeg je potom uputio nadležnom Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj. Resorni sekratarijat je dao pozitivno mišljenje. 

„Elaboratom o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, elementima infrastrukture za parkiranje i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar, propisano je da se naplata parkiranja vrši u vremenskom intervalu od 8 do 21 i subotom od 8 do 14 sati, da se za korišćenje javnih parkirališta korisniku plaća odgovarajuća naknada. Cjenovnik utvrđuje vršilac komunalne djelatnosti kome je povjerena naplata parkiranja na javnim površinama. Cijena usluge treba da bude regulacioni faktor koji treba da smanji negativan uticaj na saobraćaj u mirovanju, kao i da politikom odgovarajućih cijena smanji preduga zadržavanja vozila, odnosno da omogući veći obrt u korišćenju raspoloživih parking mjesta. Tarifnim sistemom treba posebno obuhvatiti kategoriju povlašćenih korisnika kojima pripadaju stanari zoniranih područja, pravna lica, preduzetnici, zaposleni… Vršilac komunalnih djelatnosti u zavisnosti od tehničkih mogućnosti i opremljenosti će primijeniti neke od načina naplate – slanje SMS poruka, putem aplikacije, prodajom parking karata u trgovačkoj mreži, prodajom na parking automatima, kod kontrolora inkasanta, prodajom mjesečnih karata“, kazala je Purlija.

Elaboratom o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, elementima infrastrukture za parkiranje i načinu naplate parkiranja na javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar, utvrđene su zone u kojima će se vršiti naplata parkiranja.

„Tako je predviđeno da Zona 1 obuhvata dio Prostorne cjeline Bar koja je omeđena Jadranskim morem, Bulevarom dinastije Petrović, Ulicom JNA i Ulicom barskih logoraša, parking prostor u okviru Prostorne cjeline Stari Bar, Žukotrlica, te u okviru Prostorne cjeline Sutomore. Parking Zona 2 obuhvata dio Prostorne cjeline Bara koja je ograničena rijekom Željeznicom, željezničkom prigom Makedonskom ulicom, Trgovačkom ulicom i Bulevarom dinastije Petrović. Cijena po započetom satu u Zoni 1 je 50 centi (s tim što cjenovnik usluga za opšta i posebna parkirališta poznaje status povlašćenih korisnika). Tako je povlašćena karta za stanare pet eura u obje zone, za zaposlene 15 eura, za pravna lica i preduzetnike 30 eura. U Zoni 1 povlašćena parking karta za nerezidente je 20 eura. Za zatvoreni parking za jedan sat parkiranja je jedan euro, za autobus deset eura po započetom satu. Dnevna karta (plaćanje u roku od osam dana) deset eura i rezervacija parking mjesta mjesečno 150 eura u vremenskom periodu osam plus dva sata dvevno i za vrijeme 24 sata 300 eura. U Zoni 2 po započetom satu cijena je 40 centi, za stanare, zaposlene, pravna lica i nerezidente, cijena je ista kao u Zoni 1. Za dostavna vozila 45 eura, dnevna karta je deset eura, a rezervacija parking mjesta košta kao i u Zoni 1“, precizirala je direktorica Parking servisa.

Povlašćena parking karta podrazumijeva pretplatu od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, može se izdati samo ako je podnosilac zahtjeva izmirio dospjele obaveze. Ovi korisnici su dužni da zaključe Ugovor o povlašćenom korišćenju parking mjesta u periodu do 12 mjeseci, a važi isključivo za vozilo, odnosno za registarske tablice koje su naznačene i samo za zonu za koju je izdata. Pravnim licima ili preduzetnicima mogu se izdati najviše tri povlašćene karte po jednom poslovnom prostoru. Fizičkom loicu mogu se izdati najviše dvije povlašćene karte po jednoj stambenoj jedinici.

„Ovaj Cjenovnik nudi najpovoljnije cijene parkinga u Crnoj Gori, a rukovodili smo se time da na prvo mjesto stavimo interes korisnika“, decidna je Purlija. 

Radomira Novakovića (Biram Bar) je interesovalo kojom metodologijom se došlo do ovih cijena.

Predsjednik SO Branislav Nenezić je kazao da je izvršni direktor nadležan da saopštava sve odgovore

 Valentina Minić (Demokrate) smatra da bi za korisnike parkinga u Baru bilo bolje da je uvedena sezonska i vansezonska tarifa, kao što je praksa u Ulcinju. Ukazala je da su cijene za štetu koju eventualno izazovu korisnici parking usluga, izuzetno visoke.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je istakao da je „velika nepravda učinjena time što je opština Bar svrstana u opštine koje su po indeksu razvijenosti svrstane među one koje su slabije razvijene i da im po tom osnovu pripadaju sredstva iz Egalizacionog fonda.

„Od prvog dana sam govorio da je napravljena očigledna greška, ali da mi nismo u poziciji da je ispravimo. Opština Bar je po Odluci iz 2022. godine imala indeks razvijenosti 98,79. Po tom osnovu smo prethodne dvije godine prihodovali blizu sedam miliona eura. Greška na koju smo ukazivali je ispravljena tek prije sedam dana, pa je tako izvršena izmjena Odluke po kojoj se definiše indeks razvijenosti koji tako sa 98,79 skočio na 105,45, što je značajno povećanje indeksnih poena. Ovaj indeks nam definiše i neke nove razvojne perspektive, s obzirom da opština Bar nije više korisnik Egalizacionog fonda. Neće to biti ni u nekom narednom periodu“, kategoričan je Raičević. 

Odgovarajući na tvrdnju odbornice Minić da čelni čovjek grada „neće plaćati parking“, Raičević je istakao da su u pitanju „neprovjerene informacije“.

„Biću prvi koji će plaćati parking, moje vozilo će biti primjer kako se propisno parkira, a sve obaveze ću redovno izmirivati“, podvukao je Raičević.

Drago Drobnjak (SD) je predočio da je na osnovu analize cjenovnika za parkin mjesta u ostalim crnogorskim gradovima „cijene u Baru konkurentne i pristupačne“, kao i da „nemaju za cilj da stvore neprihvatljive troškove za građane“.

Darko Janković (PES) sugeriše da bi trebalo napraviti parking garažu, a sa njim se slaže Branimir Lakićević (Nova srpska demokratija), koga brine što će „u Baru imati oko 5.600 parking mjesta, a registrovanih automobila je preko 25.000“.

Milena Božović (Biram Bar) je apostrofirala da građani imaju pravo na uređena parkirališta i javne garaže, a kao manjkavost je navela što nema mjesta za invalide. U nedoumici je šta da rade oni koji imaju uredno plaćene karte, a nemaju mjesta da se parkiraju. Zanima je da li u tom slučaju građani treba da plate na drugom mjestu dok se ne oslobodi prostor na prostoru za koji su platili. 

Odgovarajući na pitanje odbornika Novakovića (Biram Bar) da li je Opština Bar dobila ili izgubila time što više nije korisnik Egalizacionog fonda, čime je, kako je kazao, ostala bez ozbiljnog prihoda od četiri miliona eura na godišnjem nivou, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je podsjetio na Sporazum o saradnji sa Ministarstvom prosvjete iz 2023. godine, kojom prilikom je precizirano koji projekti će se finansirati u smjeru podrške obrazovnih i zdravstnih institucija.

„Opština je preuzela finansiranje školskih sportskih sala u osnovnim školama ‘Jugoslavija’, ‘Srbija’, i ‘Meksiko’ u koju namjenu je uloženo skoro 200.000 eura. Investirali smo i izgradnju parking prostora na kompleksu Bolnice, a prije nekoliko dana smo potpisali izvođački tender za zamjenu svih liftova u Opštoj bolnici Bar, što je investicija vrijedna 350.000 eura. Sredstva koja prihodujemo kroz egalizacioni fond, a između ostalog se po zakonu moraju trošiti za tekuće rashode (plate), nismo za to trošili, već smo nastojali da ulažemo u zajednicu. Što se tiče gubitaka, sredstva koja bi Opština Bar trebalo da prihoduje kroz Egalizacioni fond u 2026. godini bi iznosila blizu pet miliona eura. Preživjećemo i bez toga, a vjerujem da ćemo pronaći način da ta sredstva nadomjestimo“, kategoričan je Raičević.

Milan Nešković (Demokrate) je mišljenja da je „Bar od opštine koja se hvalila da ne naplaćuje parking, došao do one koja naplaćuje svaku slobodnu parking površinu“. Rješenje bi, procjenjuje, bilo da se građanima ostavi mogućnost da se negdje besplatno parkiraju. 

Dr Rade Stanisavljević (Za budućnost Bara) je, nadovezujući se na izlaganje predsjednika Opštine Bar, kazao da je „investiranje u liftove u Opštoj bolnici Bar investicija od izuzetnog značaja za zaposlene i pacijente“ i podvukao da je to „dobar primjer kako lokalna vlast i državne institucije mogu da funkcionišu bez obzira na političke razlike“.

Odgovarajući na pitanja odbornika, direktorica Nikica Purlija je kao pozitivan aspekt odnosa prema korisnicima navela i to što u Baru neće biti ljetnjeg i zimskog cjenovnika, niti vremenskog ograničenja javnih parkirališta.

Momčilo Leković (Demokrate) smatra da je prvo trebalo izgraditi garaže, pa potom ući u osnivanje preduzeća. Izrazio je žaljenje što Bar ubuduće neće biti parking.free destinacija što ga je „krasilo proteklih godina“.

Komentarišući navode iz klupa opozicije da je koalicija u Baru uzdrmana Asim Andrić (DPS) je ustvrdio da lokalna uprava funkcioniše u odličnim relacijama, po principu dogovora i koalicionog sporazuma. On je naglasio da je „najveći značaj prepoznao u tome što su svi odbornici saglasni da postoji potreba za osnivanjem parking servisa, a sad treba da odredimo kako će taj sistem funkcionisati“.

 Vesna Drašković (DPS) je ukazala da se „četrdeset odsto diskusije nije odnosilo na ovu, jako važnu, tačku dvennog reda“.

„S obzirom da živim u prvoj zoni, godišnju kartu ću plaćati 60, odnosno mjesečnu pet eura. To neće biti veliki namet, ako će se riješiti ono zbog čega sam zaista željna da se parking servis uvede, a to je da – ako sam jutros izašla sa parkinga, do 15 sati više ne mogu da nađem parking tu gdje živim jer je mnogo agencija, špedicija u tom dijelu grada. Problem je i što mnogo ljudi zauzima mjesto na parkingu automobilima na kojima je nalijepljeno da su na prodaju“, navela je Drašković

Vladimir Božović (SD) procjenjuje da je parking servis nužnost, jer broj vozila raste, a uređen i transparentan sistem naplate i upravljanja parkingom nije luksuz. Predloženi cjenovnik služi, mišljenja je Božović, da uvede balans između potreba i interesa vozača i principa javnog reda.

Ferida Peročević (URA) je kazala da iznos koji treba izdvojiti za parkiranje automobila nije za svakog „simboličan“, jer su brojni Barani u stanju socijalne potrebe.

Autor: MIla Vukosavović / Barinfo

Popodnevni dio sjednice SO Bar, tokom kojeg je usvojeno preostalih trinaest tačaka dnevnog reda, započeo je uvodnim izlaganjem sekretara Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđana Lekića, koji je obrazložio Predlog odluke o podizanju spomen obilježja žrtvama razornog zemljotresa od 15. aprila 1979. godine.

Prema njegovim riječima, pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u članu 16 Zakona o spomen-obilježjima, koji propisuje da odluku o podizanju spomenika, uz saglasnost Ministarstva kulture i medija, donosi Opština.

 Planirano je da spomenik bude postavljen na prostoru između Ulice Šćepana Malog i Bulevara Revolucije, a na postamentu će biti ispisan tekst posvećen žrtvama zemljotresa. Opština Bar je obezbijedila sredstva za izgradnju i održavanje. Lekić je istakao da će spomen obilježje dostojanstveno podsjećati na stradale, istovremeno naglašavajući solidarnost građana i edukativnu funkciju u vezi sa aseizmičkom gradnjom.

Predlog odluke podržale su sve političke stranke u lokalnom parlamentu, a u ime njih govorili su Valentina Minić (Demokrate), Milena Božović (Biram Bar), Branimir Lakićević (NSD) i Naser Kraja, predsjednik Odbora za društvene djelatnosti. Odluka je usvojena jednoglasno. 

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Bar, Svetlana Gažević predstavila je predlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o visini otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa lokalnim službenicima i namještenicima, usklađujući postojeće propise sa izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Prethodna odluka iz 2021. godine predviđala je otpremninu od 15.000 eura za službenike do 66 godina starosti sa najmanje 15 godina radnog staža. Zakon je izmijenjen tako da starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona iznosi 66 godina. Prema novom predlogu, službenici do 65 godina starosti zadržavaju pravo na otpremninu od 15.000 eura, dok oni koji napune 65 godina i jedan dan mogu ostvariti pravo na otpremninu od 3.000 eura.

O ovoj temi diskutovale su odbornica Demokrata Valentina Minić i Biram Bar Milena Božović. Minić je izrazila zabrinutost da ne dođe do zloupotrebe odluke, a Božović se interesovala za broj zaposlenih koji su koristili ovu mogućnost. Gažević je pojasnila da je to pravo do sada iskoristilo 18 zaposlenih i da se, prema podacima, ne planira ponovno zapošljavanje na tim radnim mjestima. Odluka je usvojena sa 19 glasova “za”.

 Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, predstavio je predlog Odluke o saradnji sa gradom Barijem u Italiji, čime se nakon više od decenije formalizuju odnosi dva grada. Gradonačelnik Barija, Vito Većez, u septembru 2025. godine uputio je pismo namjere za obnovu partnerskih odnosa, na koje je Raičević pozitivno odgovorio i obavijestio ambasade i počasnog konzula Crne Gore u Bariju.

Raičević je podsjetio na decenijsku istoriju veza, od prve radiotelegrafske stanice na Volujici 1904. godine, preko brodske linije Bar- Bari 1965. godine, do savremenih prekograničnih projekata i evropskih inicijativa. Potpisivanje sporazuma o saradnji otvara nove perspektive u oblasti uprave, privrede, turizma, kulture i razmjene znanja, te doprinosi pozicioniranju Bara kao značajne luke na Jadranu. Odbornici su izrazili podršku ovoj inicijativi, apostrofirajući važnost saobraćajne povezanosti Bara i Barija, a predsjednik Raičević je najavio da je upravo danas ministarki saobraćaja Maji Vukićević, uputio inicijativu za uspostavljanje avionske linije između Crne Gore i Barija.

Sekretar Sekretarijata za ekonomski razvoj, Nikola Papić, predstavio je Izvještaj o sprovedenom postupku podrške ženskom preduzetništvu u 2024. godini. Na javni konkurs pristiglo je 32 prijave, od kojih su 30 zadovoljile uslove, a podršku je dobilo 22 biznis plana u ukupnom iznosu od 99.865 eura. Papić je istakao da podrška preduzetništvu donosi konkretne rezultate u zapošljavanju, razvoju lokalne ekonomije i promociji ženskog preduzetništva. 

Sekretarka Sekretarijata za privredu, Marina Trceta, predstavila je realizaciju Programa podrške zanatstvu i mladim poljoprivrednicima za 2024. godinu. Trceta je naglasila važnost zadržavanja mladih na ruralnim područjima i potrebu eventualnog povećanja dobnog limita za pristup programima podrške. Budžet za program mladih poljoprivrednika u 2025. godini povećan je na 80.000 eura.

Najviše diskusije u poslijepodnevnom dijelu zasijedanja bilo je tokom razmatranja Povelje o društvenoj koheziji, dokumentu koji definiše viziju i akcioni okvir za stvaranje inkluzivne, povezane i otporne lokalne zajednice.

Potpredsjednica Opštine Tanja Spičanović predstavila je povelju, naglašavajući da je dokument nastao kroz program „Zajedno za opšte dobro“, realizovan u saradnji sa UNDP-om, UNICEF-om i UNESCO-om, uz podršku Vlade Crne Gore, a finansiran od strane Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.

„Ovaj dokument nije proceduralnog karaktera, već je temeljen na vrijednostima koje tradicionalno pripadaju gradu multikulturalizma, zajedništva i solidarnosti. Njegov značaj leži u tome da potvrđuje naše osnovne vrijednosne temelje i služi kao smjernica za dalji rad lokalne zajednice“, kazala je Spičanović. 

Odbornica Valentina Minić podržala je povelju, naglašavajući da je danas posebno važna zbog očuvanja mira i tolerancije. „Ova povelja nam je potrebna kako bismo osudili svaku vrstu mržnje i netrpeljivosti. Poštovanje prava građana i privatnosti mora biti naš prioritet“, poručila je Minić, ukazujući i na neprimjerenost termina „ranjive grupe“ i pozivajući na osnažujuću terminologiju.

Odbornica Valentina Minić iznijela je i opasku na zloupotrebu ličnih podataka, između ostalog privatnih poruka i registarskih tablica, koji su, kako je rekla, korišćeni na neprofesionalan način i ugrožavali bezbjednost građana. Minić je naglasila da je upravo zbog takvih pojava Povelja važna, jer promoviše mir, toleranciju i zaštitu svih građana.

Odbornica Jelena Dabović je istakla da diskusije ne smiju sadržavati generalizacije prema bilo kojem narodu. „Fašizam i ksenofobija ne smiju imati mjesta u našem društvu“, kazala je Dabović. Ona je naglasila da se diskusije o društvenoj koheziji moraju voditi uz oprez i poštovanje različitih zajednica, dok je Edina Dešić podsjetila da se društvena kohezija gradi konkretnim djelima, ne deklaracijama. Ukazala je na primjer Islamske zajednice u Baru, koja već decenijama čeka od Opštine lokaciju za vjerski objekat, te na incident ksenofobije prema turskom državljaninu. „Građani osuđuju diskriminaciju i to pokazuje da Bar i dalje ima snagu zajedništva, ali postoje još neodgovoreni zahtjevi koje treba rješavati“, kazala je Dešić. 

Odbornik Edin Peričić apelovao je na sve predstavnike vlasti i opozicije da se u javnom govoru pridržavaju principa pretpostavke nevinosti i ne koriste sudske postupke u političkim raspravama.

Potpredsjednik Skupštine Amar Borančić istakao je da sve vjerske zajednice u Baru, uključujući pravoslavnu, katoličku, islamsku i jevrejsku, moraju biti jednako zastupljene i da lokalna uprava mora obezbijediti uslove za njihovu aktivnost i bogosluženje. On je naveo da je predsjednik Opštine imao nekoliko sastanaka sa glavnim imamom Milaimijem i da ne postoje prepreke u obavljanju vjerskih aktivnosti. Borančić je dodao da rast stanovništva u Baru i povećanje broja muslimanskih vjernika opravdava potrebe za adekvatnim objektima, naglašavajući da sve odluke treba donijeti isključivo u skladu sa realnim potrebama, bez ikakvog obilježavanja teritorije ili insistiranja na privilegijama.

Odbornik Milan Nešković podržao je povelju, ali izrazio rezerve u pogledu njene implementacije, posebno ukazujući na nefunkcionalnost mjesnih zajednica i nedovoljno uključivanje građana u odlučivanje.

Na kraju rasprave o ovoj tački dnevnog reda, potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović je naglasila da je Povelja „vrijednosni dokument koji služi kao stalna smjernica za podršku svim građanima Bara, posebno onima kojima je potrebna pojačana društvena pažnja“ i da je njeno usvajanje rezultat višemjesečnog dijaloga, laboratorija ideja i konkretnih inicijativa lokalnih zajednica. Usvajanje povelje predstavlja važan korak u jačanju tolerancije, solidarnosti i međusobnog uvažavanja u lokalnoj zajednici, ali se njen efekt mora ogledati u stvarnim djelima, a ne samo na papiru. „Pristojnost mi ne dozvoljava da komentarišem privatne prepiske, jer mobilni telefoni i privatne poruke spadaju u pravo na privatnost, koje je garantovano Ustavom Crne Gore. Njihova zloupotreba u političke svrhe ili kao osnov za sumnje nije prihvatljiva. Povelja o društvenoj koheziji je upravo instrument koji osnažuje zaštitu privatnosti, poštovanje zakona i prava građana, te promoviše zajedničke vrijednosti i povjerenje u lokalnoj zajednici“. 

Na kraju današnjeg zasijedanja, sekretar Sekretarijata za imovinu i investicije Stefan Šušter obrazložio je nekoliko tačaka dnevnog reda koje se odnose na infrastrukturu. Prva tačka bila je predlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi rekonstrukcije pristupne saobraćajnice u zahvatu detaljnog urbanističkog plana Bjelila-Rutke-Gorelac, koja je usvojena većinom glasova. Sljedeće četiri tačke odnosile su se na ustanovljenje prava stvarne službenosti polaganja priključnog niskonaponskog elektroenergetskog kablovskog voda na području Topolice, Velikog Pijeska i Industrijske zone Gorana, i sve su takođe usvojene većinom glasova. Šušter je naglasio da ove odluke predstavljaju korak ka unapređenju lokalne infrastrukture i razvoja urbanog prostora.