Ko hoće u fotelju direktora škole mora da položi i pismeni i usmeni!

U skupštinskoj proceduri predlog izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, planirana izmjena načina izbora direktora. Prema predloženim izmjenama, ministar bira direktore škola na osnovu više kriterijuma, ali bez predviđene smjene aktuelnih rukovodilaca, što je bio slučaj 2021.

Predstojeća školska godina mogla bi imati samo dva klasifikaciona perioda - dva polugodišta, a kandidati za direktore ustanova morali bi da ispune uslove predviđene zakonom, polože pisani test i dokažu se na usmenom intervjuu pred komisijom.

To je, pored ostalog, predviđeno izmjena i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje su predložili poslanici PES-a Jelenka Andrić, Branka Marković, Nađa Laković i Darko Dragović, a koji je već u skupštinskoj proceduri.

Prema tom predlogu, ministar je u obavezi da za rukovodioca vaspitno-obrazovne ustanove imenuje prvorangiranog kandidata, nakon obavljenih provjera. Ostavljena je mogućnost izbora drugvorangiranog ili trećerangiranog kandidata, ali ministar mora obrazložiti takvu odluku.

Predlog izmjena tog propisa ne predviđa smjenu aktuelnih direktora ustanova, kako je to bio slučaj 2021. godine, zbog čega država tada smijenjenim rukovodiocima treba da isplati najmanje 300.000 eura, jer su sudovi u većini slučajeva kao nezakonite poništili odluke o njihovom razrješenju.

“Postupci izbora direktora započeti do stupanja na snagu ovog zakona, završiće se po propisima po kojima su započeti”, stoji u predlogu izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, na koji je Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak dala pozitivno mišljenje.

Izbor direktora
Predlog izmjena predviđa da za direktora ustanove može biti izabrana osoba sa najmanje pet godina iskustva u nastavi.

Konkurs za izbor direktora, stoji u dokumentu, mora biti raspisan tri mjeseca prije isteka mandata aktuelnom rukovodiocu.

“Kandidat za direktora dostavlja ustanovi prijavu sa dokumentacijom u formi ovjerene kopije i programom razvoja javne ustanove, u zatvorenoj koverti. Direktora javne ustanova bira i razrješava ministar, u skladu sa zakonom. Ustanova dostavlja Ministarstvu prijave kandidata po konkursu za izbor direktora sa dokumentacijom u roku od sedam dana od dana isteka konkursa. Ministarstvo razmatra prijave i dokumentaciju kandidata i sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa. U postupku razmatranja prijava, Ministarstvo će zatražiti od ustanove koja je izdala nepreciznu potvrdu o radnom iskustvu da potvrdu dopuni. Ministar je dužan da izabere kandidata koji je prvi na listi. Izuzetno, ministar može da izabere i drugorangiranog dnosno trećerangiranog kandidata sa liste s tim da je dužan da odluku obrazloži”, stoji u predlogu izmjena krovnog obrazovnog zakona.

Pricitirano je da kandidati koji dostave urednu dokumentaciju na konkurs podliježu provjeri kompentencija, znanja i sposobnosti.

“Provjera se vrši putem testiranja u pisanoj formi i usmenim intervjuom na osnovu propisanih kriterijuma. Provjeru vrši komisija koju obrazuje ministar. Komisiju čine: predstavnik Ministarstva, predstavnik Zavoda za školstvo, odnosno Centra i jedan eksterni član, iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja za koju se bira direktor. Eksternog člana određuje ministar sa liste istaknutih stručnjaka. Lista istaknutih stručnjaka formira se na osnovu javnog poziva. Eksterni član može biti lice zaposleno u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koje ima najmanje: sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje sedam godina radnog iskustva u nastavi od čega, po pravilu, najmanje tri godine na rukovodećoj poziciji u oblasti obrazovanja”, naglašava se u dokumentu i dodaje da bliži način sprovođenja provjere, kriterijume i način ocjenjivanja, kao i način sačinjavanja liste kandidata za izbor direktora propisuje Ministarstvo.

Školski odbori
I struktura školskih, odnosno upravnih odbora biće izmijenjena, pa će tako u zavisnosti od nivoa obrazovanja imati od tri do pet članova.

Školski, odnosno upravni odbor predškolskih ustanova, osnovnih škola i gimnazija, prema predloženim izmjenama, imaće tri člana, a činiće ga predstavnik Ministarstva prosvjete ili opštine ukoliko je ona osnivač, predstavnik zaposlenih i predstavnik roditelja.

Školske odbore srednjih stručnih škola činiće dva predstavnika Ministarstva prosvjete ili opštine ukoliko je ona osnivač i po jedna predstavnik zaposlenih, socijalnih partnera i roditelja.

“Predstavnike Ministarstva određuje i razrješava ministar, a predstavnike zaposlenih Nastavničko, odnosno Stručno vijeće tajnim glasanjem. Sjednicama školskog, odnosno upravnog odbora mogu prisustvovati do tri predstavnika učeničkog parlamenta… Način izbora, odnosno razrješenje članova upravnog odbora iz reda zaposlenih domova učenika i studenata uređuje se statutom ustanove… Školski, odnosno upravni odbor obrazuje se na period od četiri godine, s tim što mandat predstavnika roditelja traje dvije godine”, precizirano je u predlogu.

U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacije, na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović smatraju da će se “predloženim rješenjima unaprijediti stanje u ovoj oblasti i otkloniti određene nedoumice ili problemi koji su evidentirani u proteklom periodu…”.

“U obrazloženju se navodi da donošenje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju ima za cilj obezbjeđivanje uslova za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanje kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova. Nadalje, navodi se i da važeće zakonsko rješenje nije dalo očekivane rezultate već da je izazvalo suprotan efekat, te da je umjesto decentralizacije u postupku izbora direktora došlo do selektivne i različite primjene zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi ne izvršavaju pravosnažne sudske presude rješenja inspekcijskih organa. Takođe, podnosioci Predloga zakona navode da će se prvi put uspostaviti kriterijumi za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova, čime se obezbjeđuje transparentnost u postupku izbora i mogućnost odabira najboljih kandidata”, stoji u dokumentu mišljenju Ministarstva, sa kojim se saglasila Vlada na sjednici u četvrtak.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija više puta su upozoravali na to da se školski odbori često ogluše o predloge Prosvjetne inspekcije za razrješenje direktora.

Cilj manje administracije, a više znanja
Bez obzira na odluku poslanika o predlogu njihovih kolega, rečeno je juče “Vijestima” u Minsitarstvu prosvjete, taj resor nastavlja sa izradom Nacrta izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Jakšić-Stojanović je prošle sedmice saopštila da je formirana radna grupa i da je čine predstavnici relevantnih institucija iz oblasti obrazovanja, sindikata, nastavnog osoblja i nevladinog sektora. Radna grupa će početi sa radom do kraja mjeseca.

“Neke od ključnih izmjena zakona koje su planirane, odnose se na smanjenje broja klasifikacionih perioda kako bi proces ocjenjivanja bio u funkciji motivacije učenika i unapređenja kvaliteta nastave; digitalizaciju procesa i procedura na svim nivoima obrazovanja, vođenje evidencija u elektronskoj formi, uvođenje digitalnih udžbenika kao dopune standardnoj udžbeničkoj literaturi…”, pojasnila je Jakšić Stojanović.

Dodaje da se planira smanjenje administrativnih obaveza nastavnika kako bi se mogli posvetiti onome što je suština njihovog poziva, a to je kvalitetna realizacija obrazovno-vaspitnog procesa.

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija posvećeno i timski radi na unapređenju obrazovnog sistema, te vjerujemo da će ove izmjene dovesti do boljih uslova za nastavnike i kvalitetnijeg obrazovanja za učenike”, rekla je Jakšić Stojanović.

Izvor: Vijesti / Tina Popović