Izložba Matice crnogorske „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ otvorena u Novom Sadu.
Matica crnogorska izložbu je pripremila povodom 530 godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika“, prve štampane knjige u Crnogoraca, i uopšte, pojave tehnike štampe na slovenskom Jugu, i prvi put je danas predstavljena u Srbiji.
Izložba je otvorena u okviru Sajma obrazovanja i izložbe umetnosti ART EKSPO.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović je na otvaranju istakao da se nada da će izložba biti postavljena i u drugim gradovima Srbije, prije svega na području Vojvodine gdje se, kako je rekao, nalaze najbrojnija i najaktivnija crnogorska nacionalna udruženja.
„Njima će Matica crnogorska ustupiti na korišćenje izložbene panoe i prateće kataloge, kako bi ne samo pripadnici crnogorske zajednice, već i svi zainteresovani građani Srbije bili u mogućnosti da se bliže upoznaju sa dometima srednjovjekovnog crnogorskog ćirilskog štamparstva“, poručio je Jovović.
On je podsjetio da Matica crnogorska od osnivanja, preko ovakvih i sličnih projekata, pokušava da slojevitu i bogatu tradiciju nastalu na crnogorskom prostoru u proteklih hiljadu godina učini dostupnom i široj javnosti, što je slučaj i sa predmetnom izložbom.
„Ona pokazuje da štampana knjiga među Crnogorcima, s kraja XV i početkom XVI vijeka, nije bila izolovani incident kulture, već intelektualna potreba šireg kruga ljudi sa prostora nekadašnje Zete, odnosno Crne Gore. Samo u nekoliko decenija na prelazu XV i XVI vijeka, veći broj osoba sa crnogorskog prostora, od Primorja do basena Skadarskog jezera, ovladao je tehnikom štampe, o čijoj djelatnosti svjedoče domaći i inostrani izvori i literatura“, istakao je Jovović.
Reprezentativnu baštinu srednjovjekovnog crnogorskog štamparstva predstavljaju knjige štamparije Crnojevića, kao i izdanja nastala u Veneciji Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca, podsjetio je Jovović.
„Dio tih knjiga, od kojih neke imaju karakter inkunabula, poput onih štampanih u Crnoj Gori krajem XV vijeka u štampariji Crnojevića, predstavljaju vrijednost evropske civilizacije. Nažalost, osmanska invazija je do kraja XVI vijeka na tlu Crne Gore zaustavila razvoj štamparske djelatnosti, pri čemu su nestale ili uništene brojne knjige i manuskripti nastali u dukljansko-zetskom periodu crnogorske istorije. Na sreću, dio izdanja crnogorskih srednjovjekovnih štampara sačuvan je daleko od zemlje porijekla. Zahvaljujući saradnji i partnerstvu sa Bugarskom akademijom nauka uspjeli smo da uz pomoć savremene tehnike vratimo u našu kolektivnu baštinu „Psaltir sa posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije Crnojevića i „Praznični minej“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričanina“, rekao je Jovović.
Dodao je da Novi Sad kao novovjekovna prijestonica srpske kulture zaista predstavlja adekvatno mjesto susreta gdje se posjetioci mogu upoznati i sagledati neizostavne tragove materijalne i duhovne zaostavštine crnogorskog naroda.
Na otvaranju izložbe na Novosadskom sajmu govorili su i Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju i Stanko Popović, organizator izložbe na Novosadskom sajmu.
Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ su posjetili i učenici smjera Grafički dizajn i tehničari štamparstva srednjoškolskog centra „Mileva Marić-Ajnštajn“ iz Novog Sada kojima je održan i javni čas pred izložbenim panoima.
