Pres konferenciju je imala za temu „Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje Sestre“.
Na presu su se okupili predstavnici resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, učesnika u ekspertskom timu za izradu Studije – Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje Sestre, i, naravno, mediji, na kome su prezentovane aktivnosti i prelimirnarne rezultate ispitivanja koja su od vitalnog značaja za održivost vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju, i unaprjeđenju regionalnog sistema vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja.
Pres konferencija je održana juče prostorijama Društva na izvorištu „Bolje Sestre“, u Podgorici.
Izvor: Media biro
Da je osnovni uzrok pada izdašnosti vode na izvorištu ,,Bolje Sestre“ antropogeni faktor, odnosno nelegalana ekspolatacija šljunka iz korita rijeke Morače, koja je je dovela do alarmantnog stepena ekocida, posebno u drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta, još jedom je stručno potvrđeno na današnjoj na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta ,,Bolje Sestre“.
Predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, Zoran Lakušić naglasio je da izgradnja ustave na Morači ima za cilj vraćanje izdašnosti vodoizvorišta.
,,Dugi niz godina se borimo da preduprijedimo i unaprijedimo da ovaj sistem što bolje funkcioniše. Cilj brane, koja predstavlja eksperiment i čija izgradnja je trajala od 4. 9. do 15. 9, je da povećamo nivo vode u koritu rijeke Morače i izvorištu, i na taj način kreiramo akumulaciju i ojačamo hidrauličku vezu“, kazao je Lakušić, a ujedno i dodao da najava potencijalne obustave dostave vode za primorje zavisi od zona sanitarne zaštite koje trebaju biti uspostavljene uz dozvolu Uprave za vode.
,,Smatram vrlo neopreznim ono što je Uprava za vode do sada uradila. Ne mogu zaključiti zbog čega. Ni na jednom papiru ne stoji da oni treba da formiraju komisiju i preispituju projekat oko sanitarnih zona. Regionalni vodovod godinama radi na tom projektu. Njihov zaključak je da se sve što se do sada radilo treba vratiti na početak, ali za takve stavove nemaju argumente. Zamolio bih da se kolege, koje su nezadovoljne zbog ličnih interesa, ne prelamaju preko Regionalnog vodovoda“, izjavio je Lakušić.
Prilikom predstavljanja preliminarnih rezultata, prof. dr Zoran Stevanović objasnio je da su u projektu učestvovali eksperti iz četiri države, kao i da je prvi zadatak bio da uspostave stabilan monitoring područja.
,,Po prvi put je postavljeno šest bušotina u širem prostoru izvorišta Bolje Sestre. U bušotinama se nalaze instrumenti koji služe za pokazivanje promjena kontinuiteta vode. Takođe, po prvi put, na izvorištu je postavljena klimatološka stanica. Zaključak je da su sva istraživanja potvrdila da je ekspolatacija šljunka dovela do smanjenja izdašnosti vode u ovom području. Očigledan je pad nivoa vode u bunarima u Grbavcima, tri do četiri metara, jer su mnoga domaćinstva u okruženju produbljivala bunare. Postoji gubitak vode iz korita Morače u pravcu Grbavaca, kida se hidro veza između priobalja i Morače. Kada bi isključili Grbavce i kada ne bi bilo prehranjivanja iz te zone, pali bi na 300 litara u sekundi. Istraživanja su pokazala da je do danas, oko sedam miliona kubnih metara šljunka izvađeno, što je dovelo do ubrzanja korita rijeke Morače“, naveo je Stevanović.
,,Do danas su se dogodile velike intervencije i kao negativni efekat imamo opadanje nivoa Morače za šest metara, spuštanje nivoa vode iz bunara za četiri metara, a glavni efekat je pad izdašnosti izvorišta Bolje Sestre sa 2300 litara na 300 litara u sekundi, koliko je minimalno iznosilo prethodnih mjeseci. Takođe, kršili su se uslovi u postojećoj, užoj zoni zaštite. Odlagao se otpad, dolazilo je do prekomjerne upotrebe mineralnog đubriva. Revizorni tim smatra da Grbavce treba isključiti iz zone sanitarne zaštite. To nosi rizik. Osim sto traže da se ne usvoji proširenje zona zaštite, oni smatraju da zaštitnu zonu Grbavaca treba suziti, što je pogrešan pristup. Rezultati pokazuju da nije poštovana uža zona i pala je izdašnost vode“, podvukao je Stevanović.
Profesor na Univerzitetu Crne Gore dr Milan Radulović podsjetio je na zaključke istraživanja koja su sprovedena 2007. godine, kada su izvedene ranije opsežne opservacije, i koja su pokazala tada da imamo dovoljno količine vode koja se koristi za piće i određene su sanitarne zone.
Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da bez obzira na brojne opstrukcije i pritiske koji su vršeni na institucije, čini mu se da su se stekli uslovi da se proglase nove zone zaštite.
,,Sanitarne zone zaštite, poput Grbavaca i Mahale, se moraju i te kako dobro čuvati, a znamo da su na tom prostoru bile aktuelne eksploatacije i odlaganje otpada. Regionalni vodovod konačno mora da vrati kontrolu nad parcelama na kojima, ne bi smijelo biti bilo kakvih aktivnosti povezanih sa proizvodnjom betona i asfalta. Nadamo se da će Regionalni vodovod uspjeti da postavi nove zone sanitarne zaštite i da konačno budu štićene onako kako treba“, zaključio je Vujisić u svom izlaganju.
