Simptomi raka grlića materice su nespecifični

Dr Cicmil i dr Masoničić

Primarijus dr Nada Cicmil – onkolog govoreći o prevenciji malignih oboljenja kod žena – raku grlića materice ističe da su simptomi raka grlića materice nekada gotovo odsutni, a najčešće nespecifični.

Redovni ginekološki pregledi su imperative.
Primjena screeninga od 1963. godine u Finskoj je dovela do minimalne pojave raka grlića materice od 4 na populacijau od 100 000 žena u ovoj zemlji.

Koji su simptomi karcinoma grlića materice, metode liječenja?

Simptomi raka grlića materice su nekada gotovo odsutni a najčešće nespecifični. Neredovna i obimna menstrualna krvarenja, krvarenje za vrijeme polnog odnosa i nakon polnog akta, osjećaj težine i nelagodnosti u polnom organu, ružičaste primjese u vaginalnom iscjetku, najčešći su simptomi. U kasnijim fazama bolesti se obično javlja bol u karlici, smetnje sa pražnjenjem crijeva, gubitak tjelesne težine, mučnina neobjašnjivog porijekla.
U ranim stadijumima, bolest se operiše a nakon toga najčešće i zrači. Zračenje može biti spoljno i unutrašnje. U odmaklim stadijumima oboljenja primjenjuje se terapija zračenjem uz potenciranje njenog djelovanja hemioterapijom. Kod metastatske bolesti se daje hemioterapija i savremeni oblici biološke ciljane terapije.

Koje su mjere prevencije?

Najvažnija mjera prevencije pojave raka grlića materice je sprečavanje prenošenja patogenih sojeva HPV virusa. Prevencija se sprovodi u primarnom i u sekundarnom obliku. Primjena kondoma, izbjegavanje promjene seksualnog partnera, apstinencija od pušenja cigareta, redovni ginekološki pregledi, papa test i odazivanje na screening (dvostruki: papa i HPV), u najvećoj mjeri doprinose sprečavanju pojave ove bolesti. U razvijenim materijalno bogatim zemljama se primjenjuje i anti-HPV vakcinacija. Primjena screeninga od 1963. godine u Finskoj je dovela do minimalne pojave raka grlića materice od 4 na populacijau od 100 000 žena u ovoj zemlji.

Da li karcinom grlića materice može da se dobije i bez seksualnih odnosa?

U ovim uslovima je pojava raka grlića materice ekstremno rijetka, ali je moguća. Zbog toga se konsultacija sa izabranim ginekologom, redovni pregledi i odazivanje na screening smatra neophodnim i kada seksualne aktivnosti nema.

Da li se svaka promjena na grliću materice može vidjeti na kolposkopskom pregledu?

Grlić materice ima spoljašnju i unutrašnju površinu, spoljašnje i unutrašnje ušće koji su okrenuti prema rodnici odnosno prema unutrašnjosti samog tijela materice. Kolposkopijom se, dakle, može sagledati izgled rodnice i spoljašnje površine grlića materice. Kombinacija kolposkopije i PAPA testa daje tačnost dijagnostičkog rezultata od 98%. Na osnovu ovoga je jasno, koliki je značaj PAPA testa i endocervikalnog „braša“.

Da li je dobro odstraniti matericu radi prevencije?

Profilaktičko odstranjivanje materice u većini zemalja kao i u Crnoj Gori nije standard, rutinska praksa. Postoje države koje ga zagovaraju i dijelom sprovode u određenoj životnoj dobi žene i naravno, uz odgovarajuće objašnjenje prirode procedure, njenih željenih i neželjenih učinaka i uz saglasnost pacijentkinje. U ovakvim okolnostima i uslovima profilaktiočko odstranjivanje materice se može smatrati korisnim.

Šta je miom?

Miom je dobroćudni tumor/tumori koji nastaje iz mišićnog zida materice.

Zašto se miom javlja na materici poslije menopauze?

Miomi na materici se ne javljaju samo poslije menopauze nego u svakoj životnoj dobi žene. Nemaju histološke karakteristike malignih tumora. Često su voluminozni, bude ih i nekoliko, ponekad imaju nezgodan položaj prema grliću materice i rodnici. Uzroci su čestih i obilnih krvarenja, posljedičnih ozbiljnih anemija, bolova u krstačnom dijelu, što sve zajedno ugrožava ženu, umanjuje joj kvalitet života pa je operativni tretman terapija izbora.

Da li se može prenijeti na dijete dok je žena trudna ? Kako se sve karcinom prenosi?

Prema dosadašnjim naučnim i praktičnim saznanjima, rak nije prenosiva niti zarazna bolest. Dakle, bolest se ne može se prenijeti na dijete ako se otkrije u toku trudnoće.

NVO “Povjerenje” je kroz projekat “Pitaj doktora” u Ekonomskoj školi organizovala radionicu posvećenu prevenciji malignih oboljenja kod žena. O ovoj temi sa učenicima i njihovim profesorima razgovarale su dr Nada Cicmil – onkolog primarius i Dragana Todorović, predsjednica NVO “Zdrava Dona Montenegrina” koja se sa ovom opakom bolešću uspješno bori već 26 godina.

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar