U Velikoj sali Opštine Bar, danas je održana Javna tribina povodom elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu u vezi sa koncesijom Kamenoloma u Veljoj Gorani.

Osim što su ovom dokumentu našli brojne manjkavosti, svi prisutni bili su jednoglasni u tome da kamenolomu nije mjesto u ovom selu.

Zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat površinskog kopa tehničkog građevinskog kamena ležišta “Velja Gorana” dalo je d.o.o.“Trojan” iz Bara. Dokumentacija je dostupna na sajtu agencije za zaštitu životne sredine, www.epa.org.me, kao i u Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Bar. Učesnici javne rasprave nijesu iznijeli nijedno pozitivno mišljenje o ovom elaboratu. Raspravi su, osim mještana, prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija, a stav SO Bar po ovom pitanju iznijeli su Radomir Novaković Cakan i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.

U ime Agencije za zaštitu životne sredine prisustvovale koordinatorka Sektora za izdavanje dozvola i saglasnosti, Danica Lazarević, samostalni savjetnik za zaštitu životne sredine, Emir Redžepagić i koordinatorka, Jelena Leković. 

Elaborat je predstavio Ratko Stanić, istakavši da je projekat koji je bio osnov za izradu ovog elaborata uradila projektantska kuća iz “GDR” Nikšića, a u izlaganju koje je trajalo gotovo pola sata, pobrojao je brojne tehničke karakteristike mašina koje će biti korišćene, dodajući da je kamenolom udaljen od prve kuće 600 metara, da u blizini nema nikakve privredne djelatnosti, te da je svo zemljište na kopu državno, a istakao je i da “krečnjak u svom hemijskom sastavu nema negativnih komponenti”, ali i da “svaka površinska eksploatacija narušava životnu sredinju, jer se tu mijenja i reljef i sve ostalo”.

Pravni zastupnik mještana Gorane, Veselin Radulović, podsjetio je da se javna rasprava ponavlja, jer je raniji elaborat, o kome se u avgustu prošle godine vodila (kasnije propala) javna rasprava, radila osoba koja je bila u sukobu interesa.

“Sada je ovaj elaborat prepisan 90%, zakon je grubo prekršen”, ukazao je on, dodajući da je na prethodni tekst bilo puno primjedbi, te da je ovakvim postupanjem rađeno jedino u interesu nosioca projekta.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Mrkojevići, Senad Arabelović je istakao da po treći put učestvuje na Javnoj raspravi. Zahvalio je Agenciji za zaštitu životne sredine, što redovno obavještava javnost i MZ. 

“Ovoliki broj prisutnih, po treći put, potvrđuje što narod misli o tome: Ne kamenolom u Veljoj Gorani”, kazao je on, pa uputio apel Ministarstvu kapitalnih investicija da ”kamenolom izmjesti od naseljenih mjesta”.

Miodrag Banović iz NVO “Info sport Bar”, podsjetio je da Bar ima kamenolome na Volujici, u Mišićima i ispred tunela. Smatra da se na ovaj način zagađuje prostor i da Baru nije potrebno više kamenoloma. 

Mještanin Isljam Osmanović, zaključio je da se ovdje najmanje radi o zaštiti životne sredine, već da se ovim projektom štiti nečiji kapital, kao i da nije tačno da u Gorani nema vode.

“Ima je, ali nema sredstava da se buši, jer je voda na 120 metara dubine”, ukazao je Osmanović. On je, podsjetio da je lokacija kamenoloma sa četiri strane okružena privatnim zemljištem “koje će kamenolom uništiti”.

Aktivista NVO za ljudska prava i demokratiju, Dragan Sošić je u ime koalicije “Ozelenimo Crnu Goru”, ukazao da nije dovoljno obrađen uticaj kamenoloma na životinjske vrste, posebno zakonom zaštićenu populaciju slijepih miševa. Uvjeren je da se raspravlja o elaboratu koji je donešen za dobrobit privrednika-koncesionara, a ne u javnom interesu. On je saopštio da je na ovom području sedam vrsta slijepih miševa. Isto tako, kazao je da je prašina od kamenoloma štetna i po stočarstvo i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Veselin Radulović je kao šokantan podatak istakao da je u toku javne rasprave koordinator multidisciplinarnog tima potvrdio da nikada nije izlazio na lice mjesta, što samo za sebe dovoljno govori o “ozbiljnosti” ovog dokumenta.

Osman Grgurević je ukazao na brojne greške i propuste u novom elaboratu, dodajući da je ovaj dokument u direktnoj koliziji sa članom 23 Ustava Crne Gore, kao i čl. 5 Zakona o životnoj sredini. Zapitao se da li se radi o plagijatu, s obzirom da je na strani 240 ostala licenca prethodnog sačinjavača plana. 

“Elaborat smo, izgleda, više čitali mi, nego vi, koji potencirate da poznajete smisao zakona”, istakao je Grgurević, dodajući da se nigdje ne pominje saobraćajnica Gorana-Brdela, kojom veliki dio stanovništva ide za Ulcinj na posao i u školu, a prolazi tik pored kamenoloma. Njemu su zasmetale i paušalne ocjene o udaljenosti objekata, kao i rečenice poput “domet aerozagađenja neće dopirati do kuća”. Isto tako, u ovom dokumentu nema podataka koliko kamenolom može naštetiti zdravlju ljudi. Uz to, u elaboratu se navodi da je moguće “pucanje zidova, ulegnuća na pregradnim zidovima i slično”, te je zapitao priređivače kako bi se osjećali da neko uradi ovakav elaborate koji bi na ovakav način tretirao objekte u kojima oni žive.

“Država treba da zaštiti stanovnike, a mještani Gorane braniće ovu lokaciju, zbog svih nepravdi koje nam je uradila i prošla i ova vlast”, istakao je Grgurević.

Edina Osmanović je istakla da će mještani braniti svoje selo, grad i državu i da neće dati da se gradi kamenolom, a potom je, stranu po stranu, navodila greške u izvještaju, dodajući da su obrađivači iskoristili rad čovjeka za kojeg je utvrđeno da je u sukobu interesa. Dodala je da su se obratili i iz Centra za zaštitu ptica, jer, kako je podcrtala, nigdje nije obrađen uticaj na brojne ptičje vrste, kao i su svi navedeni podaci paušalni, počev od studije vjetrova koja je rađena za Bar, a ova lokacija je 20 kilometara udaljena od Bara. 

“Ulazite u projekat kao doktor koji ni ruke nije oprao, ni krvnu sliku pacijentu uradio, a kreće da ga operiše”, slikovito je istakla. Takođe, pročitala je završnu rečenicu i zatražila njeno tumačenje: “Transmisija i obaranje kamene prašine neće do kraja pogubno uticati na njih”, ali odgovora nije bilo. Istakla je da obrađivače ne zanimaju ni mještani ni zakon, te da su dobili više od stotinu primjedbi.

Privrednik i odbornik u SO Bar, predsjednik partije Biram Bar, Radomir Novaković Cakan je podsjetio da je SO Bar donijela jednoglasan zaključak protiv izgradnje kamenoloma. 

“Žao mi je što nije neka druga firma, sa strane, u pitanju, bilo bi mi lakše”, kazao je on dodajući da su u skupštinskoj sali “mirni ljudi, koji se bave svojim poslom, te da je njihova ljutnja opravdana.

“Oni ništa lično protiv vas nemaju, ali ova njihova ljutnja, mene kao Baranina bi zabrinula”, kazao je Novaković, podržavajući stanovnike Gorane.

Arhitektica Darinka Martinović Milošević žali što je u ovu priču uključen barski privrednik, jer mu je “stvoren preduslov da može da dobije sve dozvole da radi na toj lokaciji”. 

“Jedino što se može kazati je da je donošenje planova centralizovano. Eksploataciona područja uvrštavaju se Planom eksploatacije, kojeg, takođe, donosi Vlada Crne Gore i jasno je da do 2018. godine nije bilo pravnog osnova da se sprovede tako nešto, da se dozvole nove koncesije. Nakon što je usvojen Prostorni plan obalnog područja Crne Gore, koji je takođe donijela Vlada, postavlja se novo pitanje i novi problem, jer se pojavljuje još jedna lokacija, Velja Gorana II. U ovom momentu smo na vrijeme da reagujemo i odlučimo hoćemo li dozvoliti da se donese ta nova lokacija, da ne dođemo opet u ovu situaciju”, istakla je ona. Dodala je da je donesena odluka da se mijenja Prostorni plan Opštine Bar, a “kakav će biti ishod, to ćemo da pratimo”.

Dragan Sošić je upitao kolike su kazne za uništenje zdravlja ljudi i da li se koncesija gubi ako se to dogodi? On je istakao da su ljudi duboko povrijeđeni i prestrašeni, te da su svjesni da će kamenolom uništiti i stočarstvo i poljoprivredu. Predložio je da se javna rasprava nastavi u Gorani, “da obrađivač vidi to područje i tamo razgovara o ovoj temi”.

Senad Petović je kazao da se elaborati uglavnom zasnivaju na pretpostavkama. Međutim, obrađivači su mogli i da obiđu postojeće kamenolome i vide kako utiču na životnu sredinu. 

“Imam njivu u Zaljevu, uz kamenolom. Nije za pašnjak, niti za voće. Ako vam je Gorana daleko, dođite do Zaljeva da vidite rezultate – nema smokava, dunja, ni kupina, da ne govorimo koliko je ljudi u deset godina izgubilo život zbog kancera”, istakao je on.

Isljam Osmanović je, obraćajući se predstavnicima Agencije, poručio da su oni zadnja karika koja može da kaže – ovi ljudi su naišli na veliki problem.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, zahvalio je Agenciji na organizaciji još jedne javne rasprave.

“Upravo vama, predstavnicima Agencije pripao je najteži dio posla. Siguran sam da nimalo nije lako slušati sve ove kritike, primjedbe, potkrijepljene argumentacijama i pravnim mišljenjima. Jako je teško to slušati, jer su očekivanja ovih ljudi od vas time mnogo veća. Iskoristiću priliku da sada, po prvi put zvanično, na javnoj raspravi, uzmem učešće”, istakao je on dodajući da su mještani, zbog nedostatka pravnog znanja angažovali ljude koji zastupaju njihove interese.

“Mislim da su dokazali ono što je apsolutno od prvog dana bilo na snazi, a to je da je sukob interesa u pitanju. Iz ličnog iskustva mogu da potvrdim da je u obrazovnim institucijama dosta česta pojava plagijata i to u procentu većem od tri posto. To je za svaku osudu. Mi smo danas ovdje čuli, od strane i pravnog zastupnika mještana, da je elaborat o kome danas raspravljamo, u skoro 90 posto identičan prethodnom za koji se utvrdilo da je koordinator tih aktivnosti bio u sukobu interesa. Ne bih bio na mjestu ljudi koji su danas ovdje prisutni, koji su svjesno prihvatili da potpišu nešto što su možda drugi radili. Ali, to ostavljam za neku drugu priču, možda i za neke druge tribine. Sebi postavljam pitanje koje, vjerujem, sebi postavljaju i ovi ljudi: Zašto smo danas ovdje? Koja je svrha dolaska? Koja je svrha učešća na ovoj javnoj raspravi, kada svi ovi ljudi ovdje, zajedno sa mnom, u podsvjesti znaju da ćete vi, mimo njihovih stavova, mimo njihovih primjedbi i mimo argumentacije koja je iznijeta ovdje, donijeti odluku?” zapitao je Raičević. 

On je podsjetio da je lokalni parlament donio odluku da se protivi otvaranju novih koncesionih područja i zapitao koje su mogućnosti da građani stave jasno do znanja da to ne žele. Možda će, procjenjuje čelni čovjek Opštine Bar “neki lokalni referendum raspisan na inicijativu građana, biti sljedeći korak”.

“Predstavnici barske kompanije “Trojan”, predstavnici ugledne barske porodice Bajrović, ne treba da ovo lično shvate”, smatra Raičević, dodajući da “građani očigledno ne odustaju od svojih stavova da neće da dozvole eksploataciju u blizini njihovih domaćinstava”.

Podsjetio je da je Planom obalnog područja, kao planom najvišeg reda, tretirano 29 potencijalnih eksploatacionih područja na cijelom crnogorskom primorju. Na području barske opštine definisano ih je 13. “Očigledno je ono što su predstavnici određenih političkih partija u prethodnom periodu govorili, da mi možemo vrlo lako da dobijemo status grada-kamenoloma, a mislim da to nije nikome u interesu”, zaključio je Raičević.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine podsjetili su da je rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi do 21. februara.

Izvor: Barinfo / IVANKA LEKOVIĆ